Izjava premijera Federacije BiH Nermin Nikšić o navodima da je Alija Izetbegović tokom ratnih pregovora navodno pristao na podjelu Bosne i Hercegovine ponovo je otvorila jednu od najosjetljivijih političkih tema u regionu. Nikšić je poručio da su predstavnici tadašnjeg državnog vrha bili suočeni sa ogromnim pritiscima međunarodne zajednice, ali i stalnim upozorenjima da postoje različiti planovi za teritorijalno preuređenje države.
Prema njegovim riječima, tokom ratnih godina kružile su informacije o mapama koje su predviđale etničke podjele Bosne i Hercegovine, uključujući stvaranje posebnih teritorijalnih jedinica. Takvi prijedlozi izazivali su strah među građanima, ali i duboke političke podjele među tadašnjim liderima. Nikšić tvrdi da je državni vrh bio upozoravan kako pojedini međunarodni centri moći smatraju da je podjela zemlje jedino moguće rješenje za zaustavljanje rata.
Tema podjele BiH decenijama izaziva burne reakcije javnosti. Dok jedni smatraju da su pojedini političari bili spremni na kompromis kako bi se zaustavio rat i spasili životi, drugi tvrde da bi svaka podjela značila kraj ideje multietničke Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga izjave političkih lidera iz prošlosti i danas imaju snažan politički odjek.
Politički analitičari podsjećaju da su tokom devedesetih godina postojali brojni mirovni planovi međunarodnih posrednika, uključujući prijedloge kantonalnog i etničkog uređenja zemlje. Mnogi od tih prijedloga nikada nisu službeno prihvaćeni, ali su ostali predmet rasprava i različitih tumačenja u javnosti.
Nikšićeva izjava dolazi u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini ponovo intenzivno govori o ustavnim reformama, odnosima između entiteta i budućnosti države. Zbog toga svaka tema vezana za ratni period i moguće podjele zemlje izaziva veliku pažnju medija i građana.
Ostaje otvoreno pitanje da li će političke rasprave o prošlosti pomoći boljem razumijevanju historijskih okolnosti ili će dodatno produbiti postojeće političke podjele u Bosni i Hercegovini.
