Od Black Cubea do Moskve: Stevanović o prvim mjesecima u parlamentu
Predsjednik Državnog zbora i stranke Resnica, Zoran Stevanović, uvjeren je da je stranka kojoj se, kako kaže, nepravedno pripisuje etiketa „rušitelja i uličara“, ulaskom u parlament pokazala da zna raditi. Želi približiti parlament građanima. Ako Ustavni sud dozvoli referendum o interventnom zakonu, lično će pomagati u prikupljanju potpisa jer se ne boji da će zakon biti odbijen.
Resnica je u parlament ušla sa pet zastupnika. Stevanović je ranije izjavio da su izbori u sadašnjem sistemu svojevrsna igra na sreću, jer se nikada ne zna ko će zaista biti izabran. Na pitanje kako je njegova stranka prošla u toj „igri“, odgovorio je: „Kao da smo dobili šesticu na lotu. Mogla je biti i sedmica, ali ponosan sam na naše zastupnike.“
Smatra da je promjena izbornog sistema neophodna. Zalaže se za uvođenje preferencijalnog glasa, kao i za mogućnost elektronskog glasanja, koje bi, prema njegovom mišljenju, posebno motivisalo mlade da izađu na izbore.
„Kada bismo makar malo promijenili izborni sistem, izlaznost bi bila znatno veća, a u parlament bi dolazili ljudi koje birači zaista žele vidjeti tamo“, smatra Stevanović.
Optimističan je da bi se takve promjene mogle provesti još u ovom mandatu, iako najveća vladajuća stranka nije sklona uvođenju preferencijalnog glasa.
„Našoj poslaničkoj grupi nije važno šta misle SDS i NSi, već šta je dobro za građane. Ako tako misle i neke opozicione stranke, radujemo se saradnji s njima“, poručio je.
Afera Black Cube i politička polarizacija
Prije izbora, Resnica je priželjkivala deset zastupničkih mjesta, ali smatra da su zbog „stvaranja lažnih podjela“ birači na kraju glasali taktički — protiv određene stranke, a ne za novu politiku.
Stevanović ocjenjuje da im je štetila afera Black Cube afera, jer je dodatno polarizovala biračko tijelo.
„Tada birači odlučuju samo koju će od dvije strane podržati kako ona druga ne bi pobijedila“, smatra on.
Također vjeruje da ljudi zbog te afere „nisu glasali prema vlastitoj volji, nego na osnovu tuđih zaključaka“.
„Svako ko je pribavio te snimke treba biti istražen i protiv njega treba poduzeti odgovarajuće mjere, jer su očito pribavljeni nezakonito. Pod pretpostavkom da se na isti način istraži i njihov sadržaj, iz kojeg, iskreno govoreći, proizlazi stotinu godina zatvora“, rekao je.
Po njegovim riječima, i način pribavljanja snimaka i njihov sadržaj predstavljaju „ogledalo slovenske politike posljednjih 30 godina“.
„Kada se pojavi mala stranka koja želi promijeniti takvu politiku, postaje državni neprijatelj broj jedan“, opisao je odnos etablirane politike i dijela medija prema Resnici.
Aferom će se baviti i dvije istražne komisije parlamenta. Stevanović se nada da one neće služiti samo za političke obračune, iako priznaje da je zbog velike polarizacije teško očekivati drugačije.
Kako je nastala ideja o „trećem stubu“
Stevanović tvrdi da je kandidat za predsjednika parlamenta postao zato što „nije bilo drugih iskazanih ambicija“ među strankama takozvanog trećeg stuba.
Na navode da Resnica nije željela podržati Janez Cigler Kralj iz Nova Slovenija (NSi) rekao je da on „nikada nije bio kandidat i da do njega nikada nije stigla informacija da to želi“.
Otkrio je da je ideja o formiranju trećeg stuba zajedno sa Demokrati i savezom NSi, SLS i Fokus nastala nakon izbora, kada su mu se obratili lider Demokrata Anže Logar i predsjednik NSi Jernej Vrtovec.
„Obje strane su me kontaktirale i ukazala se odlična prilika da se povežemo sa strankama koje imaju slične programe“, objasnio je.
Ti razgovori odvijali su se paralelno s pregovorima kod lidera Gibanje Svoboda, Robert Golob.
Prema Stevanovićevim riječima, potreba za trećim stubom i dalje postoji, i nakon formiranja desne vlade u kojoj Resnica neće učestvovati.
Želi što prije definisati ciljeve koje će podržavati kao opoziciona stranka. Nada se i trenutku kada će opozicione stranke Svoboda, Levica i SD predlagati rješenja koja će smatrati dobrim.
NATO, historija i društvene podjele
Jedna od tema oko koje bi se mogli približiti stranci Levica jeste inicijativa za referendum o izlasku Slovenije iz NATO.
Sve opozicione stranke također su se protivile ponovnom uvođenju dana sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, iako je Resnica podržala izmjene zakona o prikrivenim ratnim grobištima zbog zalaganja za dostojan ukop svih žrtava.
Pošto sporni član nije bilo moguće mijenjati amandmanima tokom parlamentarne procedure, Stevanović ne isključuje mogućnost da predlože novu izmjenu zakona kojom bi taj član bio ukinut.
„Ali ako ćemo time ponovo izazvati podjele u javnosti, radije bih to izbjegao“, rekao je.
Smatra da historija treba biti predmet proučavanja historičara, a ne političara. Zbog toga nije želio odgovarati na pitanja o svom odnosu prema događajima iz novije historije.
Na pitanje da li će prisustvovati komemoracijama za žrtve ratova ili poslijeratnih pogubljenja, odgovorio je da će nastojati izbjeći tu temu „i s jedne i s druge strane“.
