Šta stoji iza Helezove poruke nakon odluke CIK-a
Nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o poništavanju rezultata glasanja na više biračkih mjesta u Republici Srpskoj zbog ozbiljnih nepravilnosti, reagovao je i Zukan Helez, ministar odbrane BiH i visoki funkcioner SDP-a. Njegova izjava izazvala je veliku pažnju jer je direktno optužio SNSD i Milorada Dodika da su uhvaćeni u organizovanoj izbornoj manipulaciji.
Helez smatra da odluka CIK-a nije politički motivisana, već zasnovana na dokazima koji pokazuju sistemske zloupotrebe izbornog procesa. Prema njegovom stavu, nepravilnosti nisu incidentne, već dio dugogodišnje prakse kojom se, kako tvrdi, pokušava zadržati vlast po svaku cijenu.
Zašto Helez govori o “izbornoj krađi”
U svom obraćanju, Helez naglašava nekoliko ključnih stvari:
da su utvrđene povrede zakona bile dovoljno ozbiljne da direktno utiču na izborni rezultat da se radi o obrascu ponašanja, a ne izolovanom slučaju da je odgovornost, po njegovom mišljenju, politička i krivična
On posebno ističe da se godinama opstruira uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces (poput skenera i elektronske identifikacije), jer bi one znatno otežale manipulacije.
Politička težina odluke CIK-a
Odluka CIK-a ima širi značaj od samog ponavljanja glasanja na određenim mjestima. Ona:
otvara pitanje povjerenja u izborni sistem dodatno zaoštrava odnose između državnih institucija i vlasti u RS stavlja fokus na odgovornost političkih aktera, a ne samo tehničkih komisija
Za dio javnosti, ova odluka predstavlja signal da institucije ipak mogu reagovati kada postoje jasni dokazi o kršenju zakona.
Reakcije i moguće posljedice
SNSD i Milorad Dodik odbacuju optužbe i odluku CIK-a vide kao politički pritisak, dok opozicija i dio građanskog spektra smatraju da je riječ o nužnom koraku ka fer izborima. U narednom periodu mogu se očekivati:
žalbeni postupci eventualno ponavljanje glasanja pojačan pritisak za reformu izbornog zakonodavstva
Helezova izjava je politički oštra, ali se oslanja na institucionalnu odluku CIK-a, što joj daje dodatnu težinu. Bez obzira na političke stavove, slučaj ponovo otvara ključno pitanje: mogu li se u BiH provoditi izbori bez sumnje u njihovu regularnost i hoće li odgovorni za eventualne zloupotrebe snositi posljedice.