Fokus objavljuje “rendgensku sliku” o naftnom sektoru u RS-u koji je Milorad Dodik još 2007. godine predao u ruke Rusima. Šta govore podaci iz registara privrednih subjekata, a šta s Portala javnih nabavki. Srđan Blagovčanin: Nije ni postojala namjera da naftna industrija RS proradi
Ruski ambasador u BiH 27. januara ove godine posjetio je Opštinu Brod. U objavi Ambasade Ruske Federacije u BiH na društvenoj mreži Facebook o ovoj posjeti navedeno je da je Kalabuhov s načelnikom Opštine Milanom Zečevićem razgovarao o perspektivama jačanja bilateralnih odnosa. Poseban akcenat je, kaže se, stavljen na trgovinsku, ekonomsku i investicionu saradnju, kao i na interakciju u oblasti obrazovanja, kulture i humanitarnih projekata.
Slučajno ili ne, u ovoj kratkoj objavi o posjeti Kalabuhova spomenutoj opštini nije bilo ni riječi o Rafineriji nafte Brod, koja je u ruskom vlasništvu. Zašto? Odgovor na ovo pitanje se vjerovatno krije u činjenici da spomenuta Rafinerija već godinama posluje s gubicima, te da više godina nije proizvela ni litar nafte.
Rafinerija nafte Brod prava je paradigma, najblaže rečeno, lošeg upravljanja nakon ulaska ruskog kapitala u naftni sektor BiH, o čemu svjedoči mnoštvo podataka koje ćemo podastrijeti u ovoj analizi. No, krenimo redom.
Tektonske promjene za NIS Srbije
Tektonske promjene za Naftnu industriju Srbije (NIS) u vlasništvu ruskog Gazproma, koja slovi za ključnu kariku ruskog kapitala u naftnom sektoru u regionu, u posljednje vrijeme su se odrazile i na kompanije u BiH u ruskom vlasništvu koje djeluju u naftnom sektoru. Međutim, situacija i nije baš tako crno-bijela.
Istraživački novinari, nevladin sektor, kao i ekonomski eksperti već duži niz godina dovode u pitanje regularnost poslovanja ovih kompanija koje posluju unutar iste grupacije, uzme li se u obzir da su jedni teški gubitaši, dok kod drugih konstantno rastu prihodi i kapital.
Portal Fokus analizirao je finansijske izvještaje sedam privrednih subjekata s ruskim kapitalom iz proteklih godina. Riječ je o privrednim subjektima: Optima grupa Banja Luka, NESTRO Petrol Banja Luka, Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, Jadran-Naftagas Banja Luka, NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo.
Finansijsku sliku ovih kompanija upotpunili smo informacijama o sumnjivom načinu poslovanja koje su pratile ove kompanije od samih početaka potpisivanja privatizacijskih ugovora između vlasti RS-a i ruskog Neftegazinkora od prije skoro 20 godina. Dodatno, analizirali smo i aktuelnu situaciju u oblasti javnih tendera.
U BiH je 2008. godine osnovana Optima grupa, koja je u stopostotnom vlasništvu ruskog Neftegazinkora, kao krovna kompanija koja će upravljati poslovanjem, prodajom i nabavkom sirovina za naftni sektor u RS-u. To se desilo godinu nakon što je Vlada RS s ruskim Zarubežnjeftom (pod kojim posluje Neftegazinkor) sklopila ugovore o privatizaciji obje rafinerije i maloprodajne mreže Petrol.
Gomilanje kapitala u Optima grupi
Optima grupa je osnovana s kapitalom od 50.000 KM. Međutim, prema posljednjim ažuriranim podacima iz Registra privrednih subjekata RS, upisani kapital ruskog državnog preduzeća u Optima grupu, čiji je direktor Andrej Vladimirovič, u međuvremenu se popeo na nevjerovatnih 1,7 milijardi KM ili preciznije 1.777.618.089 KM!
Prema zvaničnim podacima iz finansijskih izvještaja, Optima grupa u 2024. godini imala je značajan rast prihoda u odnosu na godinu ranije. Iznosili su više od milijardu KM (1.041.887.400 KM) dok su godinu ranije iznosili 950.149.625 KM. Zanimljivo, prihodi su u periodu od 2021. do 2022. godine skoro uduplani, i to za skoro pola milijarde KM. Godine 2021. iznosili su 502,4 miliona KM, a 2022. godine 923,1 milion KM.
Otpuštanje radnika
No, za to vrijeme obje rafinerije koje posluju u okviru Optima grupe zabilježile su teške finansijske gubitke te su morali otpuštati radnike.
Kada je riječ o Rafineriji nafte Brod, ruski Zarubežnjeft odnosno Neftegazinkor potpisao je ugovor 2007. godine s Vladom RS o njenom preuzimanju. Ugovor je tada potpisan s Miloradom Dodikom kao predsjednikom Vlade RS. U Registru privrednih subjekata kao direktor Rafinerije nafte Brod naveden je Anatolij Vaclavič Karaljus, a da kapital Rafinerije iznosi 262.914.061 KM. Prema podacima iz finansijskog izvještaja, Rafinerija je imala pad prihoda od 74 posto i poslovala je s gubitkom od 60,8 miliona KM.
Nelogičnosti u poslovanju
O nelogičnostima u poslovanju ove rafinerije govori i podatak da su u periodu od 2021. do 2022. godine imali prikazan skok prihoda od nevjerovatnih 1.829 posto! Prihodi su im, dakle, za godinu skočili s 3,5 na 69,3 miliona KM. S druge strane, u periodu između 2020. i 2021. desio se suprotan trend. Prihodi su pali sa 153,5 na 3,5 miliona KM.
Rafinerija nafte Brod je još u 2019. godini imala 810 zaposlenih. Taj broj je drastično smanjen, budući da je u 2024. imala 319 radnika. Također, kako je nedavno izvijestio Radio Slobodna Evropa, ova rafinerija gotovo sedam godina nije proizvela ni litar nafte, a do sada je nagomilala gubitak od skoro milijardu KM!
Nevladina organizacija Transparency International (TI) u BiH još je 2007. godine upozoravala na netransparentan i štetan ugovor koji je Dodik potpisao s Rusima, utvrdivši čak 44 sporne tačke.
Kontroverzan proces
Predsjedavajući Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin kaže da su od početka ukazivali na to da je taj proces poprilično kontroverzan odnosno da ga je pratila velika doza netransparentnosti.
“I sam ugovor u tom procesu nije bio javno dostupan. Transparency je nakon više godina intenzivnih napora došao u posjed ugovora, nakon čega je sačinio jednu analizu gdje smo identifikovali 44 sporne tačke tog ugovora i gdje je zapravo bilo jasno da je načinjena velika šteta po javni interes odnosno po budžet RS. Kada iz ove perspektive nakon 20 godina sagledamo efekte te privatizacije, čitavog aranžmana, jasno je da je on učinjen u partikularnom interesu, interesu ljudi i pojedinaca iz tadašnje i sadašnje vlasti u RS-u. Jer sama činjenica da su firme koje su bile u vlasništvu Neftegazinkora praktično formirane nakon donošenja Zakona o privatizaciji naftne industrije, govori mnogo o tome”, rekao je Blagovčanin.
Rafinerija u Modriči i kresanje radne snage
Godine 2007. ruski Neftegazinkor privatizirao je Rafineriju ulja Modriča. Tada je u ovoj rafineriji radilo oko 540 radnika. Prema podacima iz finansijskog izvještaja, broj zaposlenih u ovoj rafineriji u 2024. godini iznosio je 182.
Ova rafinerija iz godine u godinu bilježi gubitak, u 2019. taj gubitak je iznosio 11,2 miliona KM, a u 2024. godini iznosio je 2,5 miliona KM. Posljednji podaci Registra privrednih subjekata RS govore da su akcionari prema spisku Centralnog registra hartija od vrijednosti stopostotni vlasnici Rafinerije. Kao direktor je naveden ruski državljanin Vladimir Omishchenko.
Osim otpuštanja radnika, došlo je do gomilanja gubitka Rafinerije ulja Modriča u iznosu od više desetina miliona. Stanje u ovoj rafineriji prošle godine istražio je portal Detektor.
“Dakle, naše mišljenje je bilo i tada, evo vrijeme je to i potvrdilo, da zapravo nije ni postojala namjera da naftna industrija RS proradi i da radi, već da se izvlači javni novac i da se to radi za račun i dijela ljudi unutar vladajućeg režima, ali u to vrijeme i vjerovatno danas nepoznatih lica s ruske strane. I kada pogledate situaciju da zapravo naftna industrija RS danas ne radi, da je ostala ta krovna firma Optima grupa da posluje na tržištu BiH, to je zapravo negdje i najbolji pokazatelj pravih namjera ljudi koji su stajali iza privatizacije”, rekao nam je Blagovčanin.
Vlasnička struktura
Pod zaštitnim znakom NESTRO, osim Optima grupe te dvije rafinerije, u BiH posluje i NESTRO Petrol Banja Luka.
Vlasnička struktura NESTRO Petrola, koji posjeduje mrežu benzinskih stanica širom BiH, prema podacima iz Registra privrednih subjekata RS takva je da je Neftegazinkor većinski vlasnik preduzeća sa 80 posto, a ostalih 20 posto pripadaju akcionarima prema izvještaju Centralnog registra hartija od vrijednosti Banja Luka. Prema istim podacima, direktor NESTRO Petrola je Kiryl Tkachou.
Prema posljednjim ažuriranim podacima iz spomenutog registra, u vlasništvu ovog preduzeća je 68 benzinskih pumpi u BiH.
Nakon pada prihoda u 2023. godini od osam posto, ovaj privredni subjekat je u 2024. godini imao nešto više prihoda nego u prethodnoj godini. Iznosili su ukupno 322,8 miliona KM. I NESTRO Petrol je kao i Optima grupa između 2021. i 2022. godine imao neuobičajen skok u prihodima, i to za više od 50 posto!
Svetlana Cenić: Dugovi ostaju stanovnicima RS-a
Godine 2022. iznosili su 334,9 miliona KM, a u 2021. 222,3 miliona KM. Međutim, broj zaposlenih u NESTRO Petrolu konstantno opada. Naprimjer, u 2018. godini u toj kompaniji bio je zaposlen 621 radnik, a u 2024. zaposlenih je bilo 534.
“I način na koji je poslovala Optima grupa, gdje su oni transfernim cijenama, praktično, uništili proizvodnju u RS-u, također je potvrda svega onoga na što smo mi sve ove godine ukazivali. Nažalost, ni 20 godina poslije, ni u jednom momentu unutar tih 20 godina, niko od nadležnih institucija nije se zainteresovao da provede ozbiljnu sistematičnu istragu o tome šta se dešavalo. Jer osim onoga na šta smo mi ukazivali, da su postojale ozbiljne sumnje da se radi organizovanom kriminalu jako velikih razmjera, mi smo i ukazivali na to da postoji velika doza sumnje da se radi i o operacijama pranja novca”, naveo je on.
Profesorica ekonomije Svetlana Cenić, koja je, također, dobro upoznata sa situacijom u naftnom sektoru RS-a, smatra da je Rafinerija nafte u Brodu propala, dok je poslovanje Rafinerije ulja u Modriči pod upitnikom.
“Ništa od ugovora nije ispunjeno. Ta priča kako će to biti revolucionarno… Naravno da jeste, ali za nečije džepove. Što se tiče naftne industrije, jedan dio je bila državna firma Ruske Federacije, a ostali vlasnici su još uvijek ostali pod upitnikom. Nikada nije razjašnjeno, mada znamo da se jedna od tih firmi formirala osam dana poslije potpisivanja sporazuma. Tako da je ona praktično propala”, kazala je Cenić.
Čudni momenti
Govoreći o enormnom rastu kapitala Optima grupe, kazala je da tu ima dosta čudnih momenata, budući da se dokapitalizacija nigdje ne vidi u finansijskim tokovima.
“To je kapital koji je morao biti transparentno prodat, da se kaže tačno šta. Ovi dugovi svi ostaju naravno stanovnicima u RS-u. Mi nemamo više rafineriju, nemamo ništa. Nemamo naftnu industriju. Kapital se idalje izvlači. Vrlo sumnjive transakcije. A s druge strane, BiH je uvoznik svih naftnih derivata, najviše iz Hrvatske, zatim Italija, sada i Grčka. Jedan znatan dio iz Srbije. I to što će se NIS ne znam MOL-u prikloniti, pa mi ionako uvozimo iz INA-e, a INA je MOL-ova. Ne znam šta će se kupcima promijeniti, smatra Cenić.
Iz Optima grupe na zvanični upit portala Fokus do zaključenja ovog teksta nije odgovoreno. Ukoliko odgovor dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.
Jednako kao i proizvodnja nafte, ako ne i lošije, na tlu BiH je prošlo rusko istraživanje odnosno eksploatacija nafte. Naime, Fokus je 21. juna prošle godine objavio ekskluzivnu informaciju o tome da je preduzeće Jadran-Naftagas Banja Luka prekinuo istraživanje i eksploataciju nafte u mjestu Obudovac na području opštine Šamac.