Pitanje povećanja minimalne plate u Federaciji BiH ponovo je u centru pažnje zbog rasta troškova života, inflacije i sve izraženijeg odlaska radne snage. Ekonomski stručnjaci ističu da je minimalna plata izgubila realnu vrijednost i da sve teže pokriva osnovne životne potrebe, što stvara pritisak na vlast da reaguje.
Potencijalni pozitivni efekti povećanja minimalne plate ogledaju se prije svega u poboljšanju životnog standarda radnika s najnižim primanjima. Veća primanja mogu povećati potrošnju, što kratkoročno može imati stimulativan efekat na domaću ekonomiju. Takođe, povećanje minimalne plate može smanjiti socijalne razlike i donekle usporiti odlazak radnika u inostranstvo, posebno u sektorima sa niskim platama.
S druge strane, poslodavci upozoravaju na rizike, naročito mala i srednja preduzeća. Naglo povećanje minimalne plate, bez paralelnog smanjenja doprinosa i poreza na rad, moglo bi dovesti do smanjenja broja zaposlenih, rasta sive ekonomije ili prebacivanja dodatnih troškova na cijene proizvoda i usluga. U tom slučaju, dio pozitivnih efekata bio bi poništen rastom inflacije.
Stručnjaci često naglašavaju da samo povećanje minimalne plate nije dovoljno ako ne bude dio šire ekonomske reforme. Kao ključne prateće mjere navode se:
smanjenje fiskalnog opterećenja rada poreske olakšice za poslodavce koji povećavaju plate jačanje inspekcijskog nadzora radi suzbijanja rada “na crno” povezivanje rasta plata s produktivnošću
Važan aspekt je i tajming. Ako se povećanje desi u periodu ekonomske nestabilnosti ili bez jasnog plana, efekti mogu biti kratkotrajni. Suprotno tome, postepeno i predvidivo povećanje, uz dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca, smatra se održivijim rješenjem.
Zaključno, većina ekonomista se slaže da je povećanje minimalne plate u Federaciji BiH socijalno opravdano, ali da će njegov stvarni uspjeh zavisiti od načina implementacije i pratećih reformi. Bez sistemskih promjena, povećanje minimalca može donijeti olakšanje radnicima, ali i nove izazove za privredu.