Izjava europarlamentarke Željane Zovko da je otkazala dolazak na prijem u Sarajevu izazvala je brojne reakcije u javnosti Bosne i Hercegovine i regiona. Iako sama odluka o nedolasku može imati lične, sigurnosne ili političke razloge, njen tajming i kontekst otvorili su širu raspravu o političkoj atmosferi, međunacionalnim odnosima i nivou dijaloga u BiH.
Otkazivanje posjete – lična odluka ili politička poruka?
Željana Zovko je u svom obraćanju navela da je odluka o nedolasku donesena iz sigurnosnih razloga. Takva izjava odmah je pokrenula pitanja:
koliko je politička klima u BiH opterećena nepovjerenjem da li političari iz regiona Sarajevo doživljavaju kao nesigurno mjesto ili se radi o simboličnoj poruci upućenoj domaćoj i međunarodnoj javnosti
Dio analitičara smatra da ovakve izjave, bez dodatnih pojašnjenja, mogu doprinijeti pogrešnoj percepciji sigurnosne situacije u glavnom gradu BiH.
Sigurnosna realnost i politička percepcija
Institucije zadužene za sigurnost u BiH više puta su naglašavale da ne postoje konkretne prijetnje koje bi opravdale strah od dolaska međunarodnih zvaničnika u Sarajevo. Međutim, politička percepcija često ima snažniji utjecaj od činjenica.
Stručnjaci upozoravaju da:
generaliziranje sigurnosnih procjena može nanijeti reputacijsku štetu BiH političke izjave često služe za jačanje vlastitih političkih pozicija javni nastupi europarlamentaraca imaju dodatnu težinu u međunarodnim krugovima
Širi kontekst odnosa BiH – Evropska unija
Ovaj slučaj dolazi u osjetljivom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s brojnim izazovima na putu ka Evropskoj uniji. Svaka poruka koja dolazi iz Brisela ili iz redova evropskih institucija pažljivo se analizira, jer može uticati na:
međunarodni imidž BiH investicijsku klimu političku stabilnost
Zbog toga dio javnosti smatra da su izjave poput ove kontraproduktivne, dok drugi tvrde da ukazuju na realne političke probleme u zemlji.
Reakcije javnosti i političkih aktera
Odluka Željane Zovko izazvala je različite reakcije – od razumijevanja do otvorene kritike. Dok jedni ističu pravo svakog političara da sam procijeni vlastitu sigurnost, drugi smatraju da se ovakvim potezima dodatno produbljuju političke tenzije i nepovjerenje među narodima.
Posebno se naglašava potreba za odgovornijim javnim nastupima, jer političke poruke često imaju dugotrajan utjecaj na javno mnijenje.
Zaključak
Iako razlozi otkazivanja dolaska u Sarajevo mogu biti lični ili sigurnosni, politički kontekst u kojem je izjava data učinio ju je temom od šireg značaja. Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko su odnosi u BiH osjetljivi i koliko je važno da politički akteri, posebno oni s međunarodnim utjecajem, pažljivo biraju riječi.
Bez otvorenog dijaloga i smirene retorike, ovakve situacije mogu dodatno zakomplikovati već složenu političku realnost Bosne i Hercegovine.